Ilija Čabarkapa

Ilija Čabarkapa

degustacija lokalnih proizvoda; aktivni odmor

Vrulja je razuđeno seosko naselje sa mnogim zaseocima koje je dobilo ime po brojnim vrelima – vruljama. Smjestilo se u dolini rijeke Ćehotine, na 28 km od Pljevalja prema jugoistoku i na 1000 mnv. Zemljište se od vajkada koristi za zemljoradnju i stočarstvo.

Najstariji tragovi ljudskog života potiču još iz bronzanog doba dok je ovaj kraj kasnije bio naseljen Ilirima, Rimljanima, Slovenima, Turcima. O tome postoje brojna svjedočanstva iz prošlosti – npr. porijekla imena i toponima, ostaci gradova i utvrđenja, grupe stećaka kao i bogata nematerijalna baština.

Ovuda je za vrijeme vladavine Rimskog carstva prolazio ekonomski i strateški važan trgovački put. Od Risna preko Nikšića vodio je do Komina kod Pljevalja (grad Municipium S), gdje je bila karavanska stanica i pazarište, i dalje u unutrašnjost. U Vrulji postoji Velika gradina za koju se, po legendi, vjeruje da je bila prvobitna lokacija za utvrđenje Jerinin grad tj. Koznik. On je prvenstveno trebao da služi za odbranu srednjovjekovnog rudnika ali kako nije bilo moguće dovesti vodu, njegova izgradnja nastavljena je u blizini, u selu Kozica.

Vruljani su oduvijek, kako muškarci tako i žene, bili skloni stvaralaštvu. Ono se kod žena izražavalo kroz spretni vez, tkanje, predenje, pletenje i pripremu raznovrsne hrane. Žene su od najranijih dana pravile razne vrste odjeće i obuće od vune, konoplje i kože. Muškarci su izrađivali predmete od drveta za kućne potrebe i obradu zemlje, a preradom drveta stvarali su građu za objekte u okviru domaćinstva. I danas se u nekim kućama mogu naći gusle, svirale, preslice, natre i drugi predmeti od drveta.

Naš domaćin Ilija Čabarkapa, iako po zanimanju poljoprivrednik, pronašao je svoju strast u drvetu. Od grana, korijenja i panjeva iz obližnje šume, koristeći najjednostavniji alat, on izrađuje zadivljujuće skulpture. Najčešće im priroda odredi izgled ali poslije Ilijine obrade, one postaju prava umjetnička djela. Ukoliko se zagledate u neku od njih, brojni neobični likovi i oblici počeće sami da vam se otkrivaju. Najviše vremena za svoj hobi ovaj samouki umjetnik ima dok čuva ovce. Do sada je imao desetak samostalnih izložbi u zemlji i okruženju, a u okviru domaćinstva nalazi se stalna postavka skulptura na otvorenom. Porodica Čabarkapa ostala je vjerna očuvanju tradicije i života na selu uz poljoprivredu kao primarnu djelatnost.

Za ljubitelje laganog planinarenja i biciklizma, prava je preporuka posjetiti dom Čabarkapa prateći trasu starog karavanskog puta i to sa početkom kod nekropole Marina šuma – lokaliteta srednjovjekovnih stećaka gdje se mogu vidjeti skoro svi njihovi oblici i dekoracije. Kod Ilijine kuće, dočekaće vas domaćica Sanja sa osmijehom i domaćim osvježenjem. Za dobrodošlicu, tu je domaći sok od drenjina ili zove sa limunom i pomorandžom, kao i domaća rakija od šljive, kruške i jabuke ispečena od voća sa imanja. Slasni su zalogaji raznih domaćih pita, hljeba sa sirom i kajmakom, kisjelim mlijekom, kuvanom ili pečenom jagnjetinom. Kao poslastica pred nastavak puta, tu su domaći orasi i lješnjaci.

Tokom cjelodnevnog izleta, put dalje nastavlja do materijalnih spomenika daleke prošlosti - grčkog groblja i crkvišta na Đurića brdu a usput ćete od Ilije čuti mnoge interesantne lokalne anegdote i legende. Nakon lagane šetnje uzbrdicom u trajanju od 30-60 min dolazite na uzvišenje Gradinu i fantastičan vidikovac na okolni pejzaž i srednjovjekovno utvrđenje Koznik. Do tematske staze za obilazak Koznika - „Ponovo nađenim stazama podno Koznika“, dalje se ide kroz prirodni hlad četinarske šume kroz koju možete brati borovnice, jagode, pečurke ili se osvježiti na jednom od dva izvora.

U Vrulji i okolini u izobilju ima ljekovitog bilja i šumskih plodova. Tu su ranije bile obradive površine i pašnjaci koji su vremenom zarasli i pretvoreni u šumske komplekse. Stanovništvo ovog kraja doživljava duboku starost pa iskoristite priliku i pitajte Iliju da vam preporuči neki narodni lijek ili čudotvornu travu.

Adresa

Vrulja bb
84214 Vrulja, Pljevlja

By | 2017-12-23T02:24:06+00:00 December 8th, 2017|Stari Karavnski putevi|