Srećko Ravlić
Degustacija domaćih proizvoda, vožnja u kočiji, obilazak Ravlića pećine i izvora rijeke Tihaljine- Peć Mlini
Prognanik i povratnik u isto vrijeme, Srećko se davnih devedesetih godina prošlog stoljeća odlučio vratiti na svoju djedovinu. U Hercegovinu je stigao iz daleke Slavonije u kojoj je dotada živio i koja je bila zahvaćena ratom. Na djedovini je marljivim radom izgradio danas uzorno poljoprivredno imanje sa stajama u kojima su konji, krave, svinje i ovce. Srećko i njegova obitelj ugostit će vas u prostoru konobe u kojoj jednako dočekuju i svoje najmilije, rodbinu i goste s kojima se vole družiti uz dobru kapljicu vina, rakije i domaće delicije od mesa i mlijeka. Svi proizvodi koje vam ponude nastali su na ovom imanju. A ako se zadržite malo duže, Srećko će vas provozati u paradnoj kočiji u koju će upregnuti svoje konje vrane sve do obližnje Ravlića pećine u kojoj su pronađeni ostaci predmeta i naseobine iz vremena neolita, te do izvora rijeke Tihaljine -Peć Mlini.
Položaj kmetova u srednjem vijeku
Da su seljaci na feudalnim posjedima živjeli u teškim uvjetima, može se zaključiti iz činjenice da je bilo bježanja s pojedinih vlastelinstava i da su se morale poduzimati prinudne mjere kako bi se spriječilo napuštanje vlastelinstava. U kritičnim situacijama, koje su često nametale vanjske okolnosti i odnosi među feudalcima, znala su doći do izražaja i buntovna raspoloženja seljačkog stanovništva. Kada su 1451. g. Dubrovčani nastojali da u savez protiv hercega Stjepana privuku bosanskog kralja i hrvatsko-dalmatinskog bana pisali su, kako kazuje Resti, svom poslaniku da željenim saveznicima predoči kako neće trebati mnogo napora da se herceg potisne s Neretve i iz Humske zemlje jer, pošto on loše postupa sa svojim podanicima, neće biti teško navesti ih da se odmetnu od njega.
